UPUTE AUTORIMA/AUTORICAMA

Časopis Historijska traganja Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu objavljuje sljedeće kategorije članaka:

  1. izvorne naučne radove
  2. prethodna priopćenja
  3. pregledne radove
  4. stručne radove
  5. historijsku građu
  6. prikaze knjiga

Kategoriju rada predlaže autor, a konačnu odluku donosi Redakcija u konsultaciji s recenzentima.

 

Oprema rukopisa

Radovi trebaju sadržavati:

  1. naslov rada
  2. ime i prezime autora
  3. naziv institucije i adresu
  4. e-mail adresu
  5. apstrakt i ključne riječi
  6. apstrakt i ključne riječi na engleskom jeziku
  7. tekst sa fusnotama
  8. zaključak
  9. popis izvora i literature

Rad treba biti napisan fontom Times New Roman, veličine 12 pt i proredom 1,5, dok se fusnote pišu veličinom 10, a prored je jednostruk. Obimom rad ne smije prelaziti 32 kartice teksta (jednu karticu čini 1800 znakova s razmacima).

Radovi podliježu dvostrukoj anonimnoj recenziji, pri čemu se ne otkriva identitet ni autora ni recenzenata. Objavljuju se samo oni radovi koji dobiju dvije pozitivne recenzije i za koje Redakcija donese konačnu odluku o objavljivanju.

Autori objavljenih radova dobivaju dva primjerka Historijskih traganja.

 

UPUTE ZA NAVOĐENJE BILJEŽAKA U TEKSTU

 

Citiranje arhivskih fondova

Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje: ABiH), Fond: Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine 1945–1953. (dalje: VLBiH, Fond: VNRBiH), kutija 15, signatura 123/46

Državni arhiv Dubrovnik (dalje: DAD), Diversa Cancellariae, XXXI, 62v.

Turkiye Cümhüriyeti Cumhurbaşkanlığı Devlet Arşivleri Başkanlığı Osmanlı Arşiv (dalje: BOA), Fond: Maliyeden Müdevver (MAD.d): 560, 768, 1399, 2467, 3420, 4718, 10172, 16064.

Ostalu neobjavljenu izvornu građu citirati prema uobičajenim pravilima.

 

Citiranje knjiga

Ibrahim Kemura, Narodna uzdanica, Sarajevo: Bošnjački institut, Institut za istoriju, 2003, 51-66. (Kod broja stranice se ne koristiti skraćenica str. ili s., nego se samo piše broj stranice).

Isto, 79.

Kad se isto djelo ponovo navodi u tekstu na drugom mjestu, treba upotrijebiti skraćeni naziv, naprimjer:

I. Kemura, Narodna uzdanica, 52.

 

Citiranje članaka

Ibrahim Karabegović, “U povodu četrdesetogodišnjice postojanja i rada Instituta za istoriju”, u: Prilozi, Sarajevo: Institut za istoriju, 2000, br. 29, 39-44.

Isto, 40.

Kad se isti članak ponovo navodi u tekstu na drugom mjestu, treba upotrijebiti skraćeni naziv, naprimjer:

I. Karabegović, “U povodu četrdesetogodišnjice”, 42.

 

Citiranje priloga u knjigama ili zbornicima radova

Boris Nilević, “Srednjovjekovna Bosna i Osmansko carstvo”, u: Bosna i Hercegovina i svijet, zbornik radova, Sarajevo: Institut za istoriju, 1996, 65-74.

Kad se isti prilog ponovo navodi u tekstu na drugom mjestu, treba upotrijebiti skraćeni naziv, naprimjer:

B. Nilević, “Srednjovjekovna Bosna”, 68.

 

Citiranje novina

“Branko Mikulić: Kako sam vladao Bosnom. Tito nas nije saslušavao”, Naši dani, br. 970, 23. 6. 1989, 36-39.

 

Citiranje izvora s World Wide Weba

“Grad Sarajevo, Jedinstven informacioni sistem grada Sarajeva”, 25. 2. 1999, dostupno na: http://www.sarajevo.ba/aktivnosti/Jisg.htm / (pristupljeno 2. 3. 2020)

 

UPUTE ZA POPIS IZVORA I LITERATURE

 

Rad treba sadržavati popis neobjavljenih i objavljenih izvora, popis korištenih knjiga i članaka.

Naprimjer:

 

IZVORI

Arhiv Bosne i Hercegovine (ABiH), Sarajevo, Fond: Centralnog komiteta SKBiH

Historijski arhiv Sarajevo (HAS), Sarajevo, Fond: Skupštine grada Sarajeva ZOI ‘84

Turkiye Cümhüriyeti Cumhurbaşkanlığı Devlet Arşivleri Başkanlığı Osmanlı Arşivi (BOA), Istanbul, Republika Turska, Fond: Maliyeden Müdevver (MAD.d): 560, 768, 1399, 2467, 3420, 4718, 10172, 16064.

 

LITERATURA

Knjige

Younis, Hana, Od dućana do pozorišta: Sarajevska trgovačka elita 1851–1878, Sarajevo: Institut za historiju, 2017.

 

Članci

Aličić, Ahmed, “Desetina u Bosni polovinom XIX vijeka”, u: Prilozi, Sarajevo: Institut za istoriju, 1980, sv. 16, br. 17, 129-174.

 

Neobjavljeni radovi

Krušelj, Željko, Polet od omladinskog aktivizma do političkog eskapizma (1976. – 1990.), (odbranjena doktorska disertacija – neobjavljeno), Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Odsjek za povijest, 2015.

 

Internetski izvori

Burić, Feđa, Becoming Mixed. Mixed Marriages of Bosnia-Herzegovina during the Life and Death of Yugoslavia, Dissertation, Urbana, Illinois: University of Illinois, 2012, dostupno na: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.957.6472&rep=r1&type=pdf (pristupljeno: 24. 6. 2019).

 

VAŽNE NAPOMENE

Provjera kvaliteta

Svi dostavljeni tekstovi podliježu dvostrukoj slijepoj recenziji, što znači da recenzenti ne znaju ko je autor teksta koji recenziraju, kao što ni autori nemaju pristup informacijama o tome ko su recenzenti njihovih tekstova

Copyright

Nakon objavljivanja, Institut za historiju zadržava prava objavljivanja zajedno s autorom, što znači da ako autor ili Institut žele ponovo objaviti tekst, moraju obavijestiti drugu stranu o tome i navesti u ponovno objavljenom tekstu da je objavljen uz dozvolu autora ili Instituta. Treća strana mora tražiti dozvolu i od autora i od Instituta.

Zabrana plagijata

Slanjem teksta u Historijska traganja autor garantuje da je tekst originalan, da nije nigdje objavljen, niti je ponuđen nekom drugom časopisu. Nepoštivanje ovog pravila povlači odbijanje teksta i posebnu pažnju Redakcije pri prijavljivanju budućih članaka istog autora. Nakon prihvatanja rada za objavljivanje autori potpisuju izjavu o autorstvu i originalnosti.